Podaci uzeti iz knjige "Marija Bistrica", Josipa Buturca i iz knjige "Zaustavljeni trenuci - mostovi vremena", Osnovne škole Marije Bistrice.

Povijest, 13. -18. stoljeće

1209. – prvi put se spominje Bistrica kao posjed kojeg hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu.
Na koncu XII. St. Župan Vratislav posjedovao je prostranu gospoštiju koja se protezala od rijeke Save sve do rijeke Krapine. 1196. godine počeo je vladati u Ugarskoj kralj Mirko, a 1197. godine u Hrvatskoj njegov brat Andrija kao suvladar. Budući je Andrija težio za što većom samostalnošću, došlo je do oružane borbe među braćom. Župan Vratislav je pristajao uz buntovnoga Andriju, te mu je kralj Mirko opustošio posjed i oduzeo ga zbog nevjere. 1204. godine, nakon smrti kralja Mirka, na vlast dolazi njegov brat Andrija koji je 1209. godine povratio županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede. Tom je prilikom vladar izdao povelju u kojoj se prvi put spominje posjed i naselje Bistrica. Međaši bistričkog feudalnog posjeda koji je vraćen županu Vratislavu bili su; na jugu Laz, na istoku potočić Žitomerrica, na sjeveru rijeka Krapina, na zapadu potočić Pinja. Vratislavovu bratu Kozini priznat je susjedni posjed sa zapadne strane s ovim međašima: potoci Bistrica, Krapina i Pinja ili Pihina, a obuhvaćao je naselja: Brezovec, Hum i Selnicu. Na brdu blizu Brezovca nalazio se nekada utvrđeni plemićki dvorac, koji je davno propao, ali je brdu ostalo ime Gradine, a plemićki dvorac i selo podno Gradina u ravnici dobili su ime Podgrađe.

Za pretpostaviti je da je već 1209. godine postojala i župa, jer su u ovom kraju župe osnivane brzo iza krštenja Hrvata i osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine.

1334. - prvi put se spominje bistrička župa posvećena sv. Petru i Pavlu u popisu župa zagrebačke bikupije.
oko 1545. - Kip Bogorodice s malim Isusom se popredaji prvotno nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu, nedaleko od Marije Bistrice. Kad su Turci provalili sve do Konjščine (3 km od Vinskog Vrha), tadašnji je bistrički župnik prenio Marijin kip u bistričku župnu crkvu sv. Petra i Pavla i zakopao ga pod korom da ga spasi od oskvrnuća.

1588. – župnik Luka je uveče opazio čudno svjetlo u crkvi pod korom, a kad je sutradan dao ondje kopati, pronašao je Marijin kip.

1590. – prvi pisani spomen o postojanju učitelja u Mariji Bistrici

1650. - kip Majke Božje zazidan u jedan prozor crkve u Bistrici zbog ponovne turske opasnosti

15.srpnja 1684. - pronađen je kip Majke Božje Bistričke na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića i postavljen na glavni oltar bistričke crkve među kipove sv. Petra i Pavla, otad počinju hodočašća.

1699. - Marija Bistrica ima školu i učitelja, ali se ništa ne zna o njezinu djelovanju.

20.10.1710. - Hrvatski sabor zaključuje kao narodni zavjet da će podići u crkvi Blažene Djevice Marije u Bistrici dostojan veliki oltar, od drva, pozlaćen i oslikan.

1715. - Hrvatski sabor daruje glavni oltar (uklonjen je 75 godina poslije iz nepoznatih razloga)

1721. - Hrvatski sabor daje graditi cestu preko Kobiljaka današnjeg Laza, da olakša pristup hodočasnicima.

13.07.1731. - biskup Juraj Branjug posvećuje novouređenu crkvu na čast Majci Božjoj Snježnoj. Otada se Bistrica sve češće naziva Marija Bistrica. Od te godine se također broje zavjetna hodočašća grada Zagreba.

1748. i 1753. - u doba župnika Pavla pl. Gojmerca izgrađene su župničke kuće koje su međusobno spojene hodnikom.

1749.-1868. - u Bistrici se nalazilo sjedište distrikta ili kotara preko kojeg je Zagrebačka županija ubirala državne poreze ili daće i vršila neka sudovanja

1750. - Papa Benedikt XIV. U Svetoj godini 1750. podjeljuje povlasticu potpunog oprosta svim hodočasnicima koji se u Mariji Bistrici ispovijede i pričeste.

1756. - bistrički kapelan Petar Berka tiska u Zagrebu prvi bistrički hodočasnički priručnik “Kinč osebujni orsaga Horvatskoga” (starohrvatski) tj. “Najljepši ures Hrvatske”. On navodi već ustaljen raspored bistričkih hodočašća po gradovima, župama i krajevima.

1776. - bistrička škola zove se Sekola trivialis – niža ili početna škola, a učitelj instruktor.

Povijest, 19. stoljeće

Oko 1830 - u doba ilirskog preporoda župni dvor bistričkog župnika Ivana Krizmanića postaje znamenito narodno središte i sastajalište hrvatskih preporoditelja i ovdje su se okupljali mnogi ugledni ilirci: grof Janko Drašković, Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Ivan Kukuljević. Vatroslav Lisinski je ovdje pisao prvu hrvatsku operu “Ljubav i zloba”, a Stanko Vraz je ovdje započeo svoje “Đulabije”.

1848. - osnovana Općina – nakon ukinuća kmetstva

1851. - Marija Bistrica i okolna sela imaju 5371 stanovnika

1852. – za župnikovanja Mirka Tumpića osnovana je osnovna škola. Školska obuka održavala se prvih 10 godina u privatnoj drvenoj kućici s desne strane na početku Gornjeg sela. Tu je bio i stan za učitelja. Prvi učitelj bio je Lovro Ježek (od1852.-1868.), rođen u Češkoj. Bio je učitelj i orguljaš, sastavio je i mali glazbeni orkestar. Škola u početku ima 25 učenika.

1860. – izbio je požar u kojem je izgorjela i prva škola zvana “Školnicija”.

1862. – sagrađena je nova školska zgrada na mjestu današnjeg Doma kulture. Škola ima dvije učionice i stanove za učitelje

1862.-1872. – bistrička škola osim učitelja ima i podučitelja

1865. – školu u Mariji Bistrici posjetio vrhovni župan Ivan Kukuljević

1872. – u Mariju Bistricu dolaze časne sestre milosrdnice u kuću Petra Lisca u Gornjem selu

1873. – časne sestre započinju s obukom, a prva učiteljica je bila časna sestra Agneza Mesner

1873. – učitelj u Mariji Bistrici postaje Josip Kirin

09.09.1873. – buna u Mariji Bistrici protiv mađarskih natpisa, 3 seljaka bila su ubijena i 3 ranjena

1875. – župnik u Mariji Bistrici postaje Juraj Žerjavić

1878.-1880. – gradi se cesta Kašina-Laz- Marija Bistrica

10. 05.1879. – započela gradnja nove crkve prema planu Hermana Bollea

1880. – Marija Bistrica ima poštu

14. 08.1880. – veliki požar u crkvi za vrijeme gradnje, ali je glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao neoštećen

1881.-1882. – uređuje se unutrašnjost crkve

1882.-1884. – slikar Ferdo Qiquerez oslikao arkade i veliku sliku Isusa među učiteljima u hramu

1882. – nabavljene su orgulje tvrtke M. Heferer iz Zagreba

1883. – zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Mihalović posvetio veliki oltar bistričke crkve u čast Majci Božjoj

1886. – zbog povećanog broja učenika došlo je do podjele škole na mušku i žensku. Muška je ostala u postojećoj zgradi, a djevojačka škola preseljena je u privatnu kuću Petra Lisca u Gornjem selu.

1886. – otvorena željeznička pruga Zagreb-Zlatar Bistrica-Varaždin-Čakovec što je olakšalo hodočasnicima putovanje u Mariju Bistricu

1889. – u Mariji Bistrici osnovano vatrogasno društvo zaslugom učitelja Josipa Kirina

1891.-1926. – učitelj u Mariji Bistrici Ivan Španović

1894. – sagrađena nova zgrada za Djevojačku školu na početku Gornjeg sela na mjestu nekadašnje “Školničije”

1894. – osnovan 1. tamburaški zbor u Mariji Bistrici

1898. – umro prvi učitelj u Mariji Bistrici Lovro Ježek

Povijest, 1900. - 1959.

1900. – sagrađena općinska zgrada u Mariji Bistrici u vrijeme načelnika Šimuna Ivaka, a gradio ju je arhitekt Carnelutti iz Zagreba

1901. – osnovana “Vjeresijska zadruga upravne općine u Mariji Bistrici”

04. 05. 1903. – utemeljena je pučka škola u Selnici

1905. i 1906. – potres je oštetio školu i prekinuta je nastava

1908.-1909. – sagrađena nova školska zgrada za dječačku školu sa 4 učionice na mjestu današnje škole, zvana Donja škola, te dva stana za učitelje

1909. – otvorena škola na Lazu i u Globočecu

1910.-1921. – župnik u Mariji Bistrici je Matija pl. Penić

1914.-1918. – 1. svjetski rat, u Mariji Bistrici je mirno, održavaju se mise za pobjedu, zadušnice za poginule koji su se borili u austrougarskoj vojsci na svim bojištima Europe – od Galicije, BiH, Srbije i na talijanskom bojištu

1918. – stvaranjem Kraljevine SHS i dolaskom Karađorđevića na vlast stižu nove naredbe. Ističe se da “u mladeži treba razvijati shvaćanje narodnog jedinstva”. Održavaju se proslave sv. Save, krsne slave, rođendani i imendani “prečasne dinastije Karađorđević”, služene su mise za “otadžbinu”

1920. – pod utjecajem boljševizmai oktobarske revolucije u Hrvatskoj, pa i Mariji Bistrici dolazi do bune

08. 09. 1920. – opljačkana je župnička kuća, novac i svi bistrički trgovci, krčmari i službenici. Pljačkaši su uhvaćeni i odvedeni u zatvor, a sudio im je Dragutin Domjanić

1921. – velika pobuna u Mariji Bistrici protiv centralističke vladavine Beograda te je domaćoj žandarmeriji morala doći pomoć iz Zagreba

04. 12. 1923. - papa Pio XI. Bistričku crkvu proglasio bazilikom

Na kraju školske godine 1927/28. u Spomenici škole zapisano je da se “poradi narodne žalosti svečanost odgodila” (atentat na hrvatske zastupnike u Beogradu)

1929. – osnovano nogometno društvo “Zrinski”

1931. – Marija Bistrica dobila vodovod u doba načelnika Roka Milošića i kralja Aleksandra

1931. – Mariju Bistricu posjetio kralj Aleksandar Karađorđević i kraljica Marija

1932. – osnovan Hrvatski športski klub “Tomislav – Marija Bistrica”
Osnovan Nogometni klub „Mladost“ Marija Bistrica

1933. – proširena je škola u Globočecu, a 1934. bila je podijeljena na mušku i žensku učionicu

1935. – krunisanje Majke Božje Bistričke obavio je zagrebački nadbiskup Antun Bauer, time je proslavljena 250 godišnjica otkrića kipa Majke Božje Bistričke

1938. – osnovana je Vozarska zadruga koja je okupljala sve zapreke za prijevoz hodočasnika

1938. – Marija Bistrica dobiva električnu rasvjetu

1940. u kasnu jesen – Marija Bistrica dobila električnu struju

1940. – utemeljena partijska čelija KPJ

1941. – početak rata, u Mariji Bistrici je bilo žandarmerijsko i ustaško uporište

1941. – bistrički župnik postaje Florijan Papić

1942. – blaženi Alojzije Stepinac dovodi Pavline iz Jasne Gore u Čestohovi, ali zbog ratnih okolnosti ubrzo su napustili Bistricu

1943. – započinje NOB u Mariji Bistrici odlaskom ljudi u partizanske jedinice

26. 10. 1943. – Nijemci spalili Laz, 22 ljudi ubijeno

1943. – nastaju nedovršene freske u crkvi Majke Božje Bistričke. U vrijeme II. Svjetskog rata u Mariji Bistrici su boravili a. Krsto Hegedušić i njegovi učenici Hlebinske škole i za to vrijeme započeli freske na lijevoj strani glavnog broda bazilike koje su trebale predstavljati: Rođenje Isusovo, Bijeg u Egipat i Križni put.

1943. – postavljene su 4 postaje križnog puta

09. 05. 1945. – Marija Bistrica je oslobođena, posljednji okršaj s Nijemcima pri povlačenju prema Austriji, mnogi mještani kao domobrani stradali su na “križnom putu” nakon rata

Nakon 1945. – počinje izgradnja zdravstvene stanice i tvorničkih kapaciteta

1946. – osnovano Lovačko društvo „Fazan“ Marija Bistrica

1947. – Mariju Bistricu posjetio predsjednik FNRJ – Josip Broz Tito

1947. – 1959. radila je škola učenika u privredi

1952. – poljoprivredna zadruga “Budućnost” prerasla u opću poljoprivrednu zadrugu

1952. – počinje s radom današnje poduzeće “Tehnomehanika”

1952/53. svečano otvorena kino dvorana u prosvjetnom domu

1953. – P.Z. Budućnost formirala radnu jedinicu Stolarije (danas “Tehnika”)

1953. – poplava u Mariji Bistrici načinila štete usjevima

Povijest, od 1960. god. nadalje

1960. – škole u Selnici, Poljanici i Globočecu postaju područna odjeljenja škole u Mariji Bistrici, a škola Laz godinu dana kasnije

01. 11. 1962. – započela redovna nastava u novoj školskoj zgradi koja je sagrađena uz staru “Donju školu”

1957 – 1971. – bistrički župnik Vinko Komerički

1970. – ukinuta područna škola u Poljanici zbog premalog broja učenika
uoči XII. Marijanskog međunarodnog kongresa izgrađena nova zgrada sa 2 kata za ispovjednike

15. 08. 1971. – održan XII. Marijanski međunarodni kongres, prisutno oko 150 000 hodočasnika

03. 12. 1971. – hrvatski biskupi su proglasili Marijino bistričko proštenište Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke – Kraljice Hrvata

1971. – “Hrvatsko Proljeće” koje se odrazilo na područje Marije Bistrice. Održavaju se poznate “Zagorske večeri” gdje nastupaju estradne zvijezde, pjevaju se stare hrvatske rodoljubne pjesme, ističu se hrvatske nacionalna obilježja i taj zanos prekinut je sjednicom u Karađorđevu

1972. – bistrički župnik postaje msgr. Lovro Cindori

1973. – Kardinal Franjo Kuharić ustanovio odbor za uređenje proštenišnog prostora

1974. (24. i 25. 05.) – prvi hrvatski nacionalni marijanski kongres

1974. – osnovana folklorna sekcija – kasnije KUD “Lovro Ježek”

1976. – osnovan Streljački klub „Marija Bistrica“

1977. – počinje s radom novi školski prostor – na mjestu stare “Donje škole”

1978. – bistričko svetište pohodili su misionari Majka Terezija i otac Ante Gabrić

01. 10. 1979. – počeo s radom dječji vrtić – time se djelatnost škole proširile i na predškolski odgoj

13.12.1980. – otvoren hotel “Kaj”. Hotel je bio u vlasništvu Poljoprivredne zadruge “Budućnost” Marija Bistrica.

1981. – u prostorijama škole otvoren je pripremni stupanj srednjeg usmjerenog obrazovanja

1982 – 1992. – škola nosi ime O. Š. “Andrija Muhek” (Španjolski borac i učesnik NOB-a)

1983. – održana prva kolonija drvorezbara pored hotela „Kaj“. Koloniju su pokrenuli ravnatelj hotela Stanislav Dejak i direktor PZ „Budućnost“ Valentin Kunić. Prvi kipari bili su Josip i Ivan Cikač.

1984. Nacionalni euharistijski kongres – NEK. Prisutno oko 400 000 hodočasnika.
Podignuta fontana “Izvor vode i svjetla” s kipom Majke Božje Bistričke akademika Ante Orlića.

09.10.1984. – osnovano športsko ribolovno društvo „Šaran“ Marija Bistrica

1987. Sveta stolica preko kongregacije za bogoslovlje određuje 13. srpnja za blagdan Majke Božje Bistričke (danas Dan Općine i Župe)

3-4.07.1989. velika poplava u Mariji Bistrici, a u prostorima škole nanijeta velika materijalna šteta

1991. – početak velikosrpske agresije na Hrvatsku, mnogi mještani sudjeluju u domovinskom ratu; dolaze prognanici iz svih krajeva Hrvatske

1991. – osnovan Nanbudo klub „Marija Bistrica. Osnivači su bili Tomo Hrastović i Zdravko Mikuš.

1992. – hotel “Kaj” su naselili izbjeglice Domovinskog rata

1992. – višestranački izbori, formira se nova vlast. Prvi Općinski načelnik bio je Ivan Papić. U njegovo vrijeme uređen je Trg Republike i izgrađena poslovna zgrada u Šopćevom prolazu. Kupljeni i postavljeni tipizirani štandovi. Započeti radovi na izgradnji prometne infrastrukture. Doček Sv. Oca pape Ivana Pavla II. Preimenovanje Trga Republike u Trg pape Ivana Pavla II.

1993. – osnovano Društvo za obnovu Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke

16.04.1994. – osnovana Turistička zajednica općine Marija Bistrica

11. 09. 1995. – kardinal Franjo Kuharić postavio kamen temeljac za Bistrički Karmel kojeg je blagoslovio papa Ivan Pavao II. u Zagrebu 1994. godine
Uređuje se okoliš svetišta, cinktor oko bazilike, bistrički trg s fontanom, Ulica križnog puta, Crkva na otvorenom u podnožju Kalvarije, prilazi svetišnom prostoru

23.05.1996. – osnovan Savate klub „Kobra“ Marija Bistrica“

17.12.1996. – otvoren Turistički ured Turističke zajednice općine Marija Bistrica

03.02.1998. – osnovana Udruga „Hrvatska žena“ Marija Bistrica. Predsjednica je bila Katarina Zajec.

03.10.1998. - kruna svih događaja u Mariji Bistrici – dolazak sv. Oca i beatifikacija A. Stepinca
Dolazak časnih sestara Karmeličanki u novosagrađeni samostan

13.07.1999. g. - započinje emitiranje Radija Marija Bistrica

18.07.1999. – Turistička zajednica općine Marija Bistrica pokreće i organizira I. Recital „Josip Ozimec“. Recital je tematski obradila Eva Kreber, djelatnica Radija Marija Bistrica. U organizaciji su sudjelovali i Danica Ozimec, supruga pokojnog Josipa Ozimca i Josip Klapač, oboje pokretači i članovi recitatorske družine „Bistričko srce“. Članice ocjenjivačkog suda bile su Danica Ozimec, prof. Vlasta Gmaz i prof. Marija Lamot. Zbornik „Došel bum v Bistricu“ likovno je obradila Petra Ptiček. 2000. godine TZ prepušta organizaciju recitala Radiju Marija Bistrica.

1999. – osnovan Teniski klub „Marija Bistrica“

27.12.2000. – osnovana Udruga vinogradara Marija Bistrica. Predsjednik je prof.dr.sc. Zdravko Petrinec.

2001. – Općinski načelnik postaje dr.vet. med. Josip Klapač. U njegovo vrijeme vodili su se sudski sporovi zbog neizvršenih radova na Trgu. Nastavljeni radovi na uređenju prometne infrastrukture i javne rasvjete. Rekonstruiran cjevovod od Oštrog Huma do Podgorja. Uvedene subvencije za poljoprivrednike (umjetno osjemenjivanje).

2001. – pokrenuta Malonogometna liga Općine Marija Bistrica na poticaj NK „Mladost“ i Radija Marija Bistrica.
Za vrijeme župnika mons. Lovre Cindorija (1972. – 2004.), koji je preuzeo upravu bistričke župe 13. veljače 1972. godine, i koji je imenovan prvim upraviteljem Hrvatskoga nacionalnoga Marijina svetišta, učinjeno je mnogo. Uređena je bazilika, arkade, župni dvor, izgrađena zgrada za ispovijedanje, dovršen Križni put na Kalvariji, otvorena kapela zavjetnih darova, uređena crkva na otvorenom.

13.07.2002. – otvorena Galerija ak. kipara Pavla Hudeka

29.11.2002. – tragično poginuli mlada bistrička pjesnikinja Željka Boc i Zdravko Mikuš, trener Nanbudo kluba i njegov sin.

11.12.2002. – osnovano Planinarsko društvo „Grohot“ na poticaj Mirka Fulira.

2003. – osnovana Klapa „Bistrica“

2003. – osnovana Udruga umirovljenika Marije Bistrice.

26.04.2003. – osnovana Udruga kuburaša „Barun Hellenbach“ Marija Bistrica. Predsjednik je Željko Milički.

18.05.2003. godine otkriven spomenik papi Ivanu Pavlu II. akademika Zlatka Čulara na prostoru Crkve na otvorenom

2004. – Zagrebačka nadbiskupija postaje vlasnik hotela “Kaj” i mijenja mu naziv u “Salve Regina”

14.02.2004. – Općinska knjižnica i čitaonica organizira I. Recital ljubavne poezije „Željka Boc“. Članovi prosudbene komisije bili su Enes Kišević, Stanko Pavun, prof. Darko Ciglenečki, prof. Petra Ivić i prof. Đuka Francuz.

14.08.2004. – osnovano Kulturno umjetničko društvo „Laz“
 
2005. – zatvoren hotel “Salve Regina”

28.05.2006. – osnovana Udruga za očuvanje tradicije, kulturne baštine i običaja „Bistrica“

07.07.2008. – osnovana Udruga „Klaster tradicijskih obrta Marije Bistrice“ na poticaj Marijana Ožanića iz Tehnološkog parka, Zagreb. Predsjednica je Gordana Mahmet Habazin.

2009. – akademici E. Kokot, E. Budičin i E. B. Pinxit dovršili freske u bazilici

23. srpnja 2009. – umro je Mirko Fulir, predsjednik planinarskog društva „Grohot“ Marija Bistrica i Planinarskog saveza Krapinsko-zagorske županije, osnivač planinarske šetnice oko Marije Bistrice „Za dušu i tijele“

15.08.2009. – otvoren preuređen hotel i vraća mu se prvobitni naziv “Kaj”. Hotel je dio lanca hotela Bluesun

3. rujna 2009. - umro je Pavao Hudek, akademski kipar, majstor skulpture i slikarstva.

Od 2004. do 2009. - rektor Svetišta Zlatko Koren obnovio je i rekonstruirao cijeli svetišnji prostor. Uredio je infrastrukturu u bazilici, župnom dvoru i gospodarskim zgradama, te uredio spavaone za gostujuće svećenike u potkrovlju i arkadama. Uređena je kapelica Majke Božje na Vinskom Vrhu i Sv. Ladislava u Podgorju. Uređeno je i opremljeno dječje igralište kod Kalvarije, asfaltirano parkiralište, opločena Kalvarija, podno nje napravljen i postavljen zvonosvir županija i gradova donatora i uređen prostor Crkve na otvorenom Bl. Alojzija Stepinca. Darom Grada Bjelovara pozlaćen je kip Majke Božje koji se nalazi u Crkvi na otvorenom.

Od 2004. do 2009. – Općinski načelnik postaje Stjepan Muhek, dipl.ing. U njegovo vrijeme preuređen je donji trg Marije Bistrice, pokrenuto projektiranje i izgradnja komunalne infrastrukture za cijelo područje općine (vodoopskrba i odvodnja), te prometna infrastruktura, asfaltiranjem nerazvrstanih cesta i putova. Pokrenut projekt rekonstrukcije i izgradnje ekološko učinkovite rasvjete s Fondom za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Proširena pomoć socijalnih davanja. Osim subvencija učenicima osnovnih i srednjih škola i studenata, uvedena je pomoć u kući za 30-tak korisnika i subvencije poljoprivrednicima.