Marijanski hodočasnički putovi Marije Bistrice nastali su uslijed potrebe mnogih hodočasnika, ljubitelja prirode i zdravog života ili samo iz želje upoznavanja različitih kulturno-turističkih destinacija. Međusobna povezanost gradova i manjih mjesta, državnih i crkvenih institucija koji su upućeni u zajedništvu prema određenom cilju na kilometrima dugačkim putovima.

Hodočašća u Mariju Bistricu neprekinuto traju od 1684. godine kada je pronađen kip Majke Božje Bistričke i nisu prestajala ni u najtežim povijesnim trenucima naše zemlje. Godišnje Mariju Bistricu posjeti oko 800.000 posjetitelja, a posebno je veliki značaj dobilo posjetom sv. Oca pape Ivana Pavla II. 1998. godine.

Prolaznike zadivljuje njezino prirodno okruženje. Smještena je u maloj dolini okružena brežuljcima sa svih strana, a u centru na maloj uzvisini dominira crkva-bazilika Majke Božje Bistričke koja svojim impozantnim izgledom stoljećima privlači rijeke posjetitelja i daje im duhovnu, kulturnu i sveopću životnu snagu. Ovamo dolaze posjetitelji iz raznih pobuda i svi imaju gotovo identični zaključak, da ovo mjesto zrači nekom posebnom duhovnošću i s radošću se ponovno vračaju. Otuda vjerojatno i toliki, povijesno ucrtani hodočasnički putovi prema Mariji Bistrici i upravo radi toga, želimo povezivanje sa svim malim i većim mjestima i gradovima koji nam se žele pridružiti na putovima koji će nas međusobno povezivati.